o namaPremda je u Registar udruga upisana tek 2009. udruga KOKAM u neformalnom obliku postoji i djeluje već gotovo trideset i pet godina, nastavljajući i njegujući stoljetnu tradiciju konavoskog kraja, vezanu uz lozu, vino, te običaje feste i svetkovine, koje slave i promiču ovaj vid ljudske djelatnosti. Od prvog organiziranog kušanja i ocjenjivanja mladih vina 10. studenog 1978 godine, vinokušnje su redovito održavane svake godine s jedinim prekidom 1991. godine kada su Konavle bile pod okupacijom jugoslavenske vojske. Jedan od ciljeva Udruge je promicanje i unapređivanje vinarstava i vinogradarstva na konavoskom području, u suradnji s drugim sličnim udrugama i institucijama. Plan se prvenstveno temelji na edukativnom djelovanju kroz organiziranje raznih stručnih predavanja, susreta s drugim vinarima i vinogradarima, izložbi i natjecanja, što bi trebalo doprinijeti populariziranju i prihvaćanju suvremenih znanstvenih dostignuća u oblasti vinogradarstva i vinarstva. Poseban naglasak se također daje na očuvanje i njegovanje tradicije i običaja nastalih uz lozu i vino u konavoskom kraju, kroz obilježavanje i organiziranje tradicionalnih vinarskih i vinogradarskih svetkovina kao što su Sv Martin – kušanje mladih vina; Sv. Vinko – početak radova u vinogradu itd. misija i vizijaNaša je misija promicanje suvremenih dostignuća u vinarstvu i vinogradarstvu i njegovanje folklornih sadržaja vezanih uz lozu i vino.
Naša je vizija
izgraditi kulturu uživanja u vinu, u punoći doživljaja
svake etape životnog ciklusa vina, od Svetog Vinka i
početka rezidbe loze do kristalnog odsjaja dozrelog vina
u čaši, na stolu, oko kojeg se okuplja obitelj i
prijatelji. Ili je možda prikladnije reći da se samo trebamo prisjetiti nečega
što smo nekad davno već imali. Gotovo svaka drevna
civilizacija uz vino vezuje i neko svoje božansto, od
Ozirisa i Noe, Dionisa i Bakhusa do Posljednje večere.
Vino nikad nisu doživljavali tek kao napitak. Vino su uvijek
razumijevali kao živu materiju, koja ima dug i
kompleksan životni ciklus, još davno predstavljen u
dionizijkom kultu – utjelovljenje živućeg boga -
pretvaranje mošta u vino - mrtvi bog u podzemlju -
opijajući učinak samog pića, za koje se smatra da
posjeduje božanski duh. U vrijeme Facebooka, Coca-Cole i fast-fooda, uživanje u vinu pretpostavlja obavezan iskorak, barem na kratko, iz vrtloga užurbanosti i kaosa svakodnevnice. Bar na kratko moramo sve vrijeme svijeta prisvojiti samo za sebe U čaši vina treba osjetiti zraku ljetnog sunca i odsjaj kapljica jutarnje rose na listu loze, rast zelenih izboja i zrenje jagoda, miris jesenske trave u poljima vinograda i svježeg mošta u podrumima. U ćaši vina zrcali se drevna povijest svijeta, gdje se legende o vinu miješaju s legendama o bogovima i prvim svjedočanstvima o zori ljudske civilizacije. Čašom vina se ne utažuje žeđ, u čaši vina se ne utapa tuga, ispijanjem čaše vina slavi se radost življenja. Za onoga tko čaši vina pristupa tek kao Coca-Coli i hot-dogu i najbolje vino ovoga svijeta je – margaritas ante porcos.
Legenda o KOKAM-u ili kako je društvo dobilo ime Vjerojatno će mnoge iznenadit činjenica da KOKAM-ovi korijeni ne vode ni do vinica ni do vinograda. KOKAM je zapravo rođen .......opširnije |

